– Izetbegović je u trenucima kada se sve raspadalo uspio da napravi vojsku koja je odbranila državu, istaknuo je Muftić.

Po njegovim riječima, Izetbegović je uradio jednu kapitalnu stvar: potvrdio je BiH kao državu i dokazao je da ona može postojati kao država.

Govoreći iz svog iskustva rada sa Izetbegovićem, Muftić kaže da je on kao osoba bio veoma jednostavan u komunikaciji s ljudima, osoba veoma razvijenog analitičkog duha, neko ko je znao odvojiti važne stvari od nevažnih.

– Možete misliti šta znači u ratnom haosu imati te sposobnosti, rekao je Muftić.

Historičar Admir Mulaosmanović je ocijenio da je sazrilo vrijeme da historičari, kao naučni radnici, razmatraju djelo Alije Izetbegovića kao političara i mislioca.

– Gledajući s ove vremenske distance, u osnovi možemo kazati da je to bio čovjek koji se našao u izuzetno teškim historijskim okolnostima kada je u pitanju BiH i da je imao izuzetno težak zadatak vođenja politike u tim okolnostima, rekao je on.

Mulaosnanović navodi da je bremenita politička situacija zahtijevala razna politička rješenja, ali da je Izetbegović na zadovoljavajući način odradio svoj zadatak.

Aktuelni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je naglasio da je politička filozofija njegovog oca izuzetno uticala na njega.

– Ne bih se uopće bavio politikom da moj otac nije svojedobno odveden u zatvor, a poslije toga moja zemlja napadnuta. Pravo da vam kažem, posljednja stvar kojom sam se ja mislio baviti je politika. Ali, uvučen sam u nju njegovom filozofijom i borbom za vjeru i identitet, za BiH, rekao je on.

Bakir Izetbegović smatra da su za njegovog oca i turskog predsjednika Taipa Erdogana specifično vezane dvije stvari, a to je da su oni jedina dva muslimanska političara koji su uspjeli napraviti sinergiju islamskih i zapadnih vrijednosti.

Obilježavanje osme godišnjice preseljenja na ahiret Alije Izetbegovića

Učenjem jasini-šerifa i dove na mezaru i hatme u džamijama bit će u Islamskoj zajednici obilježena osma godišnjica preseljenja na ahiret Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike BiH.

U srijedu, 19. oktobra u 11 sati na mezaru Alije Izetbegovića na Kovačima u Sarajevu hafizi će proučiti jasini- šerif i dovu, a u 12 sati u Begovoj džamiji je učenje hatme. Proučit će je imami Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo. I u centralnim džamijama na području muftiluka u podnevsko ili ikindijsko vrijeme imami će proučiti i pokloniti hatmu pred dušu rahmetlije.

Također, u  povodu godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva BiH  večeras će JU Muzej “Alija Izetbegović” organizirati  akademiju u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Na akademiji će učestvovati akademik Vladimir Premec, fra Luka Markešić, dr. Sabit Subašić, Kemal Muftić, mr. Admir Mulaosmanović.

Za umjetnički dio akademije zaduženi su Miki Trifunov i Eldin Huseinbegović.

Alija Izetbegović je rođen u Bosanskom Šamcu 8. augusta 1925. godine, a umro je 19. oktobra 2003. godine, u 78. godini. Dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja među kojima su 1993. Nagrada „Kralj Fejsal” za služenje islamu, 1995. Odlikovanje Republike Hrvatske “Velered kraljice Jelene”, 1995. “Ličnost godine” u anketi španskog lista “El Mundo”, 1996.

Plaketa Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti, 1996. Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli, 1996. nagrada “Mislilac godine” Fondacije “Ali Osman Hafiz” iz Medine, 1997. Državni orden Republike Turske, 1997. Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju SAD-a, 1997. titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u Istanbulu, 1997.

Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, 1997. počasni doktorat Univerziteta u Rijadu, 1998. “Orden nezavisnosti” – odlikovanje države Katar,  1998. priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije, 2000. Ličnost stoljeća u BiH, izbor lista “Dnevni avaz”,  2001. Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata, i 2002. Zlatna značka Međunarodne lige humanista.

(RTVTK/Feana)

(rtvtkba)

Leave a Reply

*

captcha *