Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji, dok je u RS-u običan radni dan. 1. mart ipak je historijska činjenica. Toga dana, od 64 posto građana BiH, koliko ih je izašlo na referendum, 98 posto  njih potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje ‘Da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih građana i ravnopravnih naroda’.

Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku ‘Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji’, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Kada je Skupština SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadašnji lider SDS-a,  a sada haški optuženik Radovan Karadžić, za skupštinskom govornicom, otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom: “Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje”. Predsjednik predsjedništva SR BiH i SDA, Alija Izetbegović, mu je tada odgovorio: “Muslimanski narod neće nestati, to ja poručujem gospodinu Karadžiću.”

Ove Karadžićeve riječi, kako se ubrzo pokazalo u praksi, nisu bile samo dio neprimjerene skupštinske retorike. U agresiji na BiH, koja je uslijedila nakon proglašenja nezavisnosti, stotine hiljada ljudi je ubijeno, više od milion je protjerano, a ratnim zločinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.

“1. mart je bio naša sudbina”

Nakon rata, predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, odgovorio je na pitanje da li je umjesto referenduma za nezavisnost bilo drugog rješenja: “1. mart je bio naša sudbina i neumjesno je, pa i griješno pitanje, da li je išta moglo biti drugačije. Mi ne bismo bili ono što jesmo da smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potčinjavanje.”

Referendum za nezavisnost BiH nadgledali su posmatrači OSCE-a i tadašnje Evropske zajednice, kaže Mirko Bošković koji je u vrijeme referenduma bio predsjednik Republičke izborne komisje: “Mogu reći da je bilo oko 2,500 posmatrača referenduma i izuzetno visoku ocjenu su dali o kvalitetu provedenog referenduma.”

U ratnoj vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson, kod Daytona, američka savezna država Ohio, na pregovorima vođenim od 1. do 21. novembra 1995. godine, potpisan je mirovni sporazum, kojim je zaustavljen rat u BiH. Sastavni dio tog ugovora, je i famozni ‘Dejtonski ustav’ koji danas izaziva tolike polemike.

 

IslamBosna.ba

Leave a Reply

*

captcha *