Bakira Hasečić je do 1992. godine živjela u Višegradu. Nikada nije vjerovala da može doći do rata, a onda su počeli progoni, zlostavljanja, masovna ubistva. Kaže da je silovana i u školi koju je nekad pohađala. To je kancelarija sekretara škole i kad su me uveli, vidjela sam čovjeka srednjeg rasta od 30, do 35 godina. Govorio je ekavski. Tu me silovao”, kaže Bakira Hasečić. Odveli su me i u jednu baraku, a tu me silovao kapetan Milko Jovanović. Znam da je iz Vranja, dodaje Bakira.

U policijskoj stanici silovao ju je Milan Lukić koji je zbog ratnih zločina u Višegradu osuđen na doživotnu robiju. Inspektor Srećko Ninković je tražio da mi odrede kućni pritvor. Čula sam vrisak, plač… Neke ostavljaju, a neke vraćaju… Naišao je Risto Perišić, nastavnik, za kojeg sam kasnije čula da je postavljen za načelnika policije. Završila sam u podrumu gdje me silovao Milan Lukić, a Sredoje Lukić je stajao i gledao, priča Bakira.

Većina ratnih zločina silovanja nije procesuirana

Milanu i njegovom rođaku Sredoju Lukiću, uprkos raspoloživim dokazima, nije suđeno za silovanja, kaže Bakira Hasečić. Tako će, kako ističe, brojni zločini silovanja, među kojima i oni počinjeni u banji Vilina Vlas, ostati neprocesuirani. Prema izvještajima nevladinih organizacija (Amnesty International) žene u BiH, žrtve seksualnog nasilja, 14. godina čekaju pravdu živeći sa svojim traumama, bez adekvatne brige društvene zajednice. Reintegraciju žrtava u opću populaciju onemogućava i činjenica da većina odgovornih za ratne zločine silovanja nije dovedena pred lice pravde.

Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić: Jako je teško vratiti se u mjesto u kojem vidite silovatelja i ubicu djece. Smije ti se u lice, a ti ne smiješ ništa reći, već se praviš da ga ne vidiš. Projekat povratka u BiH je propao zbog toga što su ratni zločinci na slobodi, a žene, koje su preživjele silovanje, seksualno zlostavljanje, dok su im pred očima ubijali djecu i muževe, neće se nikada vratiti dok su ratni zločinci na slobodi, niti se smiju vratiti. A ovdje su na margini i ivici životne egzistencije.

Neadekvatna podrška žrtvama seksualnog zlostavljanja

Različite procjene o broju žrtava govore o 20 hiljada do 50 hiljada silovanih žena u proteklom ratu. O ovom osjetljivom pitanju u BiH gotovo da nema javne diskusije. Prema analizama nevladinih organizacija, pristup žrtava pravdi gotovo je onemogućen, dok se institucije vlasti nisu pozabavile psihološkim, socijalnim i ekonomskim potrebama osoba koje su preživjele ratne zločine skesualnog nasilja.

Tokom proteklih deset godina, otkad je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila 25. novembar Međunarodnim danom za eliminaciju nasilja nad ženama, u svijetu je povećan angažman na suzbijanju nasilja nad ženama, a akcioni planovi i preventivne mjere, posebno bi trebali tretirati seksualno nasilje u konfliktnim situacijama.

Dw

Leave a Reply

*

captcha *