Objasnio je da se bosanskohercegovačko vodstvo 1995. godine našlo pod velikim pritiskom da Srebrenicu, Goražde i Žepu prepusti srpskim snagama.

“Izvršen je ogroman pritisak da napravimo zamjenu teritorije. Oni su tražili da takozvane istočne zone budu dio srpske teritorije ako se želi sporazum do kojeg je kasnije došlo u Dejtonu. Oni su tražili od nas u vrhu vlasti, dakle, od rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića i mene da napravimo zamjene teritorija”, tvrdi Šaćirbegović za AA, te pojašnjava:

“U ljeto 1994. godine Kontakt grupa je na stol stavila finalnu kartu BiH. Ta karta je predviđala da nama pripadnu teritorije Srebrenice, Žepe i Goražde, koje su, kao tri prsta, ulazile u srpsku teritoriju. Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu htjeli prihvatiti takvu kartu. Njihov zahtjev da počnu nove pregovore 1995. godine podrazumijevao je da se tri enklave razmjene ili eliminiraju. Mi to nismo prihvatili, pa su Srbima iz međunarodne zajednice dali žuto svjetlo za osvajanje tih teritorija. No, ono je na terenu mnogo više izgledalo kao zeleno svjetlo. Čak je i Richard Holbrooke priznao da je postojao neki dil”, izjavio je Šaćirbegović, svojevremeno jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije Izetbegovića.

Međunarodna zajednica koja je, kako je kazao,  napravila spomenuti dil, treba da preuzme odgovornost za Srebrenicu i učini nešto konkretno za taj grad i njegove stanovnike. Ako svi prihvataju da se tamo desio genocid, dodaje Šaćirbegović, moraju postojati odgovarajuće konsekvence. Bez njih, to je još jedan dokaz nepoštovanja prema bošnjačkim žrtvama. Prema njemu, žrtve genocida u Srebrenici moraju dobiti satisfakciju.

“Nema razloga da Srebrenica sada bude dio Federacije BiH, ali jeste nepravda ako ostane pod kontrolom onih koji su bili dio onih koji su činili genocid”, smatra on. 

Kao argument za odgovornost međunarodne zajednice zbog pada Srebrenice Šaćirbegović se poziva na tvrdnje “važnog čovjeka iz ratnog štaba Ujedinjenih naroda (UN) u Zagrebu”.

“On je meni rekao da je bilo sedam zahtjeva Holandije za zračne napade prije nego je Srebrenica pala. Zahtjevi nisu dobili odgovore. Možemo kazati da jedan ili dva zahtjeva nisu bili adekvatni. Ali sedam – to je nemoguće. Možemo govoriti o jasnoj namjeri, ako ne i o jasnom planu da se izda Srebrenica”, ističe Šaćirbegović za AA.

Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema Srebrenici, 17. godina od genocida, Šaćirbegović napominje da je mnogima iskreno žao zbog onog što se tamo dogodilo, te da nisu očekivali toliko žrtava.

“Ali, kakve koristi Srebreničani i BiH imaju od svega toga? Oni o Srebrenici govore kao o historijskoj činjenici, ali ne ispravljaju greške. Jer, ja se 11. jula se sjećam i Prijedora, i Foče, sjećam se zločina od istočne, preko zapadne, do sjeverne Bosne, gdje smo, također, vidjeli genocid. No, njega i sudovi ignoriraju”, naglasio je Šaćirbegović.

Sjetio se nekadašnji bh. zvaničnik i svojih razgovora sa predsjednikom Izetbegovićem tih najtežih dana u historiji Bošnjaka.

“Bilo je dosta govora da smo mi napravili neki dogovor da se izda Srebrenica. Nisam bio pod tim utiskom kad sam razgovarao sa predsjednikom Izetbegovićem. No, ipak, u dva navrata sam ga pitao  je li iko od naših izdao Srebrenicu i je li ju on izdao.

Oba puta mi je izričito rekao da nije. Htio sam ga to pitati, jer je, zaista, bilo puno svakojakih priča. Kazao mi je: “Da sam bogdo mogao bilo šta dogovoriti oko Srebrenice, možda onih osam hiljada ljudi ne bi bilo mrtvo”. Tvrdnje o izdaji Srebrenice su plasirane da bi se neki izvana oprali od odgovornosti za genocid. Da kažu da smo mi dogovorili izdaju ili zamjene teritorija. Mi to nismo učinili. To nikada nisam smatrao moralno i politički pravednim”, izjavio je Šaćirbegović.

Politička odluka u slučaju “Karadžić”

Šaćirbegović se za AA osvrnuo i na međupresudu Haškog tribunala prema kojoj je Radovan Karadžić oslobođen odgovornosti za genocid u sedam bh. gradova, nazivajući tu odluku političkom.

“Oni ne mogu ignorirati historijsku činjenicu genocida u Srebrenicu, ali zato ignoriraju ostale dijelove BiH. Mi znamo da je postojala ista genocidna namjera, jer su korištene iste metode. To je politička odluka i ti suci su, očito, pod ogromnim pritiskom. Tako odlučuju jer je svaki genocid u proteklih 50 ili 60 godina imao posljedice, uključujući i onaj nad Jevrejima. Brinu se kakve bi bile konsekvence presuđenog genocida u cijeloj BiH, pa ga zato i ignoriraju. Osim toga, Haški sud će se brzo zatvoriti. Njegovi uposlenici već traže nove poslove”, konstatirao je Šaćirbegović.

 AA

 

 

 

 

 

 

 

(aacomtr)

Leave a Reply

*

captcha *