Kaže da je u starim časopisima zabilježeno da su uoči Hidžretske godine paljeni kandilji u svim džamijama te da se na svečan način dočekivala Nova hidžretska godina, isticali su se bajraci, dijelili bi se pokloni najmlađima, pravile su se halve u kućama.

U razgovoru je istakao da je hidžra označavala i nivo imana, vjerovanja kod ljudi, hidžra je i napuštanje loših navika, loših postupaka, kao i napuštanje onih mjesta koja ne dolikuju jednom muslimanu, hidžra je i kada ostavimo loše društvo koje nas navodi na grijeh a pronađemo ono koje nas navodi na dobro.

„Mi danas imamo priliku da vidimo ljude koji su po karakteru jako dobri i lijepi, ali se nalaze u jako lošem društvu. Njima je obavezna njihova hidžra, da napuste društvo koje ih vremenom može dovesti do toga da počini neko loše djelo“, rekao je ef. Šljivo.

Hidžra je također,  kaže ef. Šljivo,  i kada ostavimo grijehe, kada ostavimo neku našu lošu naviku ili osobinu, hidžra je i kada ostavimo laž a uzmemo istinu, kada ostavimo klevetu, licemjerstvo i ogovaranja, u konačnici, hidžra je kada napustimo sve ono što Bog ne voli a uzmemo ono što On voli.

Preporučio  je svim muslimanima danas da, pošto nema više hidžre koja je bila u vrijeme poslanika Muhammeda a.s.  da “mi u BiH treba da ostanemo ovdje, moramo se boriti ovdje i o pitanju muslimana i bošnjaštva, u intelektualnom, ekonomskom i drugom smislu za svoja prava i tako  prakticiramo poruke i pouke Muhammeda a.s.”

Dodao je da nas ne smije pokolebati neko malo iskušenje koje bi nas nagnalo da trebamo napustiti zemlju, “ne, nego trebamo ostati i boriti se ovdje i suočiti se sa svim problemima s kojima se suočavaju i ostali ljudi”, te svoju vjeru maksimalno primjenjivati u svom privatnom i javnom životu.

Hidžra je preseljenje poslanika Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara, stoga je i najznačajniji događaj u historiji islama, jer je on u vrijeme poslanika Muhammeda a.s. značio olakšanje za dalju misiju širenja islama.

Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine, te utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre.

Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, povodom  Hidžretske 1434.  godine, najavio je za srijedu, 14. novembra, svečani program u Kuvajtskoj džamiji na Čengić-Vili  u 18.20 sati, poslije jacije- namaza.

(FENA)

Leave a Reply

*

captcha *