Pod izgovorom da se Ustav RS usklađuje s evropskim poveljama o ljudskim pravima i lokalnoj samoupravi, premijer manjeg bh. entiteta Milorad Dodik u posljednjih mjesec dana pokušava provući i tri iznimno važna pitanja koja reguliraju status glavnog grada i državne imovine, prijenos nadležnosti s entiteta na državu i izbor predsjednika RS u slučaju iznenadne smrti osobe koja obavlja tu dužnost, saznaje Dnevni avaz.

Evropske povelje

Potvrdu ove informacije dao nam je i Edin Ramić, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.

To su pitanja koja nemaju veze s evropskim poveljama. Trenutno razgovaramo sa čelnim ljudima Narodne skupštine RS o tome i iznosimo svoje argumente zašto se protivimo amandmanima koje predlažu. U Ustavu RS stoji da je glavni grad Sarajevo, dakle ne Istočno Sarajevo. Sada se pokušava u Ustav ugraditi da je glavni grad Banja Luka i da ona ima nadležnosti glavnog grada, navodi Ramić.

Pojašnjava da je Klub Bošnjaka spreman prihvatiti da to bude Banja Luka, ali pod uvjetom da Ustavom budu zagarantirana prava konstitutivnih naroda kao što je to slučaj sa Sarajevom ili Mostarom.

Tražimo da imamo kvote u Skupštini Grada Banja Luka u skladu s Odlukom o konstitutivnosti. Trenutno, u Banjoj Luci nemamo nijednog odbornika Bošnjaka. Ako Banja Luka hoće da se promovira kao glavni grad RS, onda mora biti grad koji pripada svim narodima, kaže Ramić.

Javna rasprava

I pitanje državne imovine, koje je trenutno u Ustavu RS definirano kao jamčenje prava na javnu i privatnu svojinu, pokušava se sada riješiti.

Možemo pristati samo da se navede u Ustavu ko može biti titular imovine. Oni su predvidjeli amandman koji kaže da BiH nema imovine u RS, a da prirodna i druga bogatstva pripadaju RS. Takvo što mi ne možemo prihvatiti
, navodi Ramić.

U dijelu koji se odnosi na prijenos nadležnosti s entiteta na državu Dodikovi igrači, pojašnjava naš sagovornik, također nastoje definirati da se prijenos može vršiti samo pod uvjetima kao kada se mijenja Ustav.

A to je da ide javna rasprava, da imaju dvotrećinsku većinu u NSRS, što, naravno, već imaju, te da na Vijeću naroda trećina svakog kluba bude za. Cilj je, dakle, da se onemogući bilo kakav prijenos nadležnosti s entiteta na državu, a mi mislimo da je ovo pitanje definirano Ustavom BiH i da je i do sada dobro funkcioniralo, poručuje Ramić.

Zakon o predsjedniku

Zakonom o predsjedniku RS pokušava se definirati pitanje imenovanja predsjednika RS u slučaju smrti. Mi smatramo da NSRS treba ovlastiti ko od potpredsjednika u takvim slučajevima može zamjenjivati predsjednika. No, oni to ne žele, jer bi u tom slučaju to bio Bošnjak ili Hrvat. Kada donesu zakon, mi ga možemo osporiti, ali naš zahtjev past će na Ustavnom sudu RS , zaključuje Ramić.

Izvor: Avaz.

Leave a Reply

*

captcha *