Dugo vremena je bilo nejasno kad je njemačka vlada saznala da Amerika zlostavlja osumnjičene za terorizam. Sad je to izašlo na vidjelo: nepun mjesec nakon napada 11. 9. 2001. njemački kancelar je bio upozoren. I to u okviru afere „Hafadži“ koja se ispituje u okviru parlamentarne komisije o aktivnostima njemačke tajne službe (BND).

Piše: Alexander Richter

Kad su njemačke sigurnosne agencije i ured kancelara saznali za zlostavljanja u američkim zatvorima? Predstavnici koalicione vlade socijaldemokrata i zelenih su tvrdili da su tek nakon skandala u Abu Ghraibu sredinom 2004. godine saznali za brutalne metode ophođenja prema osumnjičenim u američkim zatvorima. Ali ove izjave stoje na staklenim nogama. Vladini dokumenti pokazuju da su saveznom uredu za kriminal (BKA) nepun mjesec dana nakon 11.9. bili poznati prvi izvještaji o zlostavljanju osumnjičenih od strane američkih snaga. Sada se uz to još saznalo da je BKA ove izvještaje dokumentovano proslijedio kancelarovom uredu i sjednicama u kojima je učestvovao tadašnji šef kancelarovog ureda i današnji ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

“Afera Hafadži”

Ovo se saznalo u sklopu istrage njemačke tajne službe, koja se posvećuje “aferi Hafadži”. Tageschau.de i ARD magazin ‚kontraste’ su već prije godinu i po dana izvještavali o kidnapovanju egipatskog građanina Abdulhalima Hafadžija koji već decenijama živi u Minhenu. Tada je ovaj 76-godišnjak u jednom intervjuu izjavio kako su ga u jesen 2001. godine, za vrijeme boravka u Bosni i Hercegovini, uhapsili Amerikanci, kako su ga tukli, saslušavali, zlostavljali i konačno protjerali u Egipat.

U međuvremenu je na vidjelo izašlo još više detalja koji govore o postupcima Amerikanaca prema osumnjičenima za terorizam. Hafadži je u Bosnu stigao 27. 8. 2001. godine i sa svojim jordanskim zetom je u sarajevskom hotelu Hollywood iznajmio jednu sobu. Njih dvojica su u Bosni htjeli izdati prijevod Kur’ana na bosanski jezik i nadgledati proces štampanja.

Kod Amerikanaca kao osumnjičeni za terorizam

U noći 25. 9. 2001. godine u 3 sahata ujutro provaljena su vrata hotelske sobe i naoružani muškarci su upali u sobu – vjerovatno američki vojnici. Pod navodom sumnje za terorizam hapse Hafadžija i njegovog zeta. Prilikom ove akcije Hafadži je pružao otpor, tako da će jedan američki vojnik kasnije unijeti u protokol da se samo udarcem kundakom u glavu Hafadži dao ukrotiti. Rana na glavi se morala zašiti s nekoliko konaca. Nakon hapšenja njih dvojica su odvedeni u američku bazu “Orao” u Tuzli.

Amerikanci mole Njemačku za pomoć

Nedugo nakon hapšenja Amerikanci su se za pomoć obratili njemačkim vojnicima stacioniranim u Bosni: uhapsili su jednog koji živi u Minhenu, zaplijenili brojne dokumente i potrebna im je pomoć pri prevođenju, kako se vidi iz tajnih vladinih dokumenata. Iz Njemačke su onda stigli jedan prevodilac njemačke tajne službe (BND) i uposlenik saveznog ureda za kriminal (BKA). Počeli su da prevode papire natopljene krvlju i saznanja su dostavili svojim nadređenim u Njemačkoj. BKA je ubrzo saznao da Amerikanci nisu uhapsili nikakve teroriste. Zadnje sumnje je trebala otkloniti posjeta osumnjičenima u bazi „Orao“.

Uvid u američke metode

Vjerovatno 1. oktobra dvojica BKA-ovaca i prevodilac BND-a došli su u američku bazu. Ali još prije saslušavanja Nijemci su prekinuli misiju. Nesigurni su jer im Amerikanci govore da uhapšenima onemogućavaju kontakt s advokatima, da su im oduzeli osjećaj za vrijeme i da ih sprečavaju da spavaju. I Hafadži će kasnije između ostalog reći da je bio sprečavan da spava. Jedan od njemačkih činovnika će napisati da bi Amerikanci zbog ovoga mogli biti izvedeni pred ratni vojni sud.

Piše se izvještaj za kancelarov ured

Po povratku u Njemačku činovnik BKA piše izvještaj u kojem opisuje prilike u američkom zatvoru. Pored toga je zamolio da se izvijesti kancelarov ured. Uistinu je 10. 10. 2001. informiran Berlin, nepun mjesec dana nakon napada na New York i Washington. U izvještaju se kaže da postoje “određene indicije za povrede ljudskih prava i da Amerikanci primjenjuju metode ispitivanja koje nisu u skladu s njemačkim zakonom”. Ovo upozorenje očigledno nije spriječilo njemačke sigurnosne službe i tadašnji vrh kancelarovog ureda da u sljedećim mjesecima usko sarađuje s Amerikom “u borbi protiv terorizma” razmjenjujući informacije o osumnjičenim.

Šestog oktobra Hafadži je stavljen u avion i iz Bosne protjeran u Egipat. Njegov zet je dan ranije protjeran u Jordan. Hafadžija je u domovini saslušala egipatska tajna služba i nakon nekoliko dana pušten je na slobodu. Hafadži 21. oktobra stiže u Minhen, gdje ga na aerodromu čeka porodica.
 

Leave a Reply

*

captcha *