Na današnji dan 1971. godine u Londonu je održan Prvi kongres Roma, kada je za romsku himnu proglašena pjesma “Đelem-đelem”, a ustanovljena je i zastava sa tačkom kao centralnim simbolom.

Ovaj kongres je prvi put na jednom mjestu okupio intelektualce iz reda romskog naroda, koji su na tom skupu dali preporuke za organiziranje romskog naroda te kao svoj cilj definirali okončanje rasizma, diskriminacije i egzila.

Na kongresu je i verificiran naziv Romi za pripadnike ovog naroda, a dotadašnji nazivi označeni su kao nedostojni i uvredljivi.

Održavanje Kongresa doprinijelo je povećanju uključenosti Roma u društveni život i podstaklo osude diskriminacije i rasizma.

Poslije prvog Kongresa Roma dolazi do porasta broja romskih nevladinih organizacija, klubova i kulturno-umjetničkih društava.

Položaj Romkinja

Povodom Svjetskog dana Roma u Sarajevu je održana pres-konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja „Participacija Romkinja u društveno-političkom životu lokalne uprave i samouprave u šest općina BiH“.

Rezultati istraživanja su pokazali da žena Romkinja nema na mjestima odlučivanja, počevši od općinskih vijeća do viših nivoa vlasti.

„Stalnim radom na terenu smo vidjeli da ima romskih žena i djevojaka koje su sposobne, koje znaju i koje hoće, ali postoje predrasude, što smo vidjeli i u upitnicima koje su ispunjavali predstavnici institucija i političkih partija“, kazala je Indira Bajramović, predsjednica udruženja “Bolja budućnost“ koje je učestvovalo u realizaciji istraživanja.

Prema zvaničnom popisu iz 1991. godine, u BiH živi oko 9.000 Roma, međutim romske nevladine organizacije, kojih je oko 40 u BiH, konstatirale su da je taj broj mnogo veći i procjenjuju da u BiH danas živi između 85.000 i 100.000 Roma.

Brojne manifestacije

U Hrvatskoj će se Svjetski dan Roma prvi put obilježiti u Hrvatskom saboru, i to 11. aprila. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović uputio je čestitku svim pripadnicima romske nacionalne manjine.

Narodni pravobranitelj Jurica Malčić upozorio je „kako smo svjedoci da Romi trpe nepravdu u brojnim zemljama svijeta te se, unatoč nastojanjima, njihov položaj nije bitno promijenio“.

Malčić je napomenuo kako je to prilika da se iskaže solidarnost i potpora najvećoj nacionalnoj manjini u Evropi.

Povodom Svjetskog dana Roma, u Beogradu će se organizirati izložbe i kulturno umjetnički program posvećen ovoj nacionalnoj zajednici.

Muzej romske kulture u Beogradu otvorit će seriju izložbi pod nazivom “Velikani Romologije”, a prva u nizu biće posvećena rano preminulom Trifunu Dimiću, velikanu Romološke nauke iz Novog Sada.

Dimić je, osim što je sakupio i objavio nekoliko zbirki romskog narodnog stvaralaštva, preveo i oko 30 značajnih knjiga na romski jezik uključujući i Bibliju.

U beogradskom Narodnog pozorišta održat će se kulturno-umjetnički program pod nazivom ”Rom, da to sam ja”, koji će otvoriti predsjednik Savjeta za unapređenje položaja Roma Božidar Ðelić.

Ispod prosjeka

Romi potiču sa prostora današnje Indije. Nakon prvih znakova diskriminacije i progona napuštaju Indiju i u traganju za boljim uvjetima života naseljavaju Evropu. Dolazak Roma u Evropu prvi put je zabilježen na području Transilvanije (Rumunija) 1416. godine.

U EU živi između 10 i 12 miliona Roma, koji su u mnogo lošijem socijalno-ekonomskom položaju u odnosu na ostalo stanovništvo.

Prema istraživanjima provedenima u šest zemalja članica, samo 42 posto romske djece završava osnovnu školu, dok je evropski prosjek 97,5 posto. Prema procjenama, samo deset posto romske djece pohađa srednju školu.

Nezaposlenost među Romima je najizraženija, a rezultat toga je da često žive u teškim uvjetima, bez vode i struje.

Očekivani životni vijek za Rome deset je godina kraći od evropskog prosjeka.

Izvor: Agencije

(balkansaljazeeranet)

Leave a Reply

*

captcha *