Izvještaj, čije dijelove prenose Večernje novosti, rezultat je petogodišnjeg istraživačkog rada oko 300 istoričara, sociologa i pravnika sa područja bivše Jugoslavije, ali i širom svijeta.

Vođa ovog projekta, američki profesor Charles Ingrao rekao je za beogradski list da će ovaj izvještaj baciti potpuno novo svjetlo na mnoga dešavanja na ovim prostorima u posljednje dvije decenije.

U izvještaju se tvrdi da je od kraja februara do početka jula 1996. godine specijalno formirani američki izviđački odred najmanje 20 puta imao Mladića bukvalno na nišanu.

Pratili su ga u stopu mnogo puta dok se kretao na potezu između Žepe, komandnog štaba 65. puka Vojske Republike Srpske i drugih lokacija na području Han Pijeska, navodi se u izvještaju.

U nekoliko drugih prilika, izviđači SAD bili su u pratnji američkog pukovnika Johna Batiste koji je odlazio u komandni štab Vojske RS na sastanke s Mladićem. Tema susreta, navodno, su bili uslovi Mladićeve predaje.

U izvještaju se tvrdi da je ovaj američki vod čak u nekoliko navrata simulirao akciju Mladićevog dobrovoljnog hapšenja, ali nikada nisu uvježbavali proceduru za eventualno nasilno hapšenje.

Prismotra američkih vojnika i tajni sastanci Mladića i Batiste iznenada su prestali 6. jula 1996. godine. Tog dana veliki broj demobilisanih vojnika 65. puka Vojske RS sukobio se sa američkom izviđačkom jedinicom koja je obezbjeđivala Batistin posljednji susret sa Mladićem.

Profesor Ingrao i njegovi saradnici u izvještaju se pozivaju i na razgovor sa američkim pripadnikom IFOR-a koji je tvrdio da se tog dana američka jedinica od 12 ljudi dovezla odmah iza tri džipa Vojske RS.

Pošto su se našli samo desetak metara od Mladića, sukobili su se sa njegovim obezbjeđenjem. Tom prilikom bilo je nekoliko lakše povrijeđenih, a nepotvrđena je i smrt jednog vojnika Vojske RS kojeg su pripadnici američkih izviđača, navodno, teško pretukli.

Američki vojni komandanti aktivno su sprečavali napore Holanđana, Danaca i drugih struktura IFOR-a da uhapse bjegunce.

Ove optužbe potvrdili su vojni i civilni zvaničnici nekoliko NATO zemalja, kao i bivši švedski premijer Karl Bilt koji je u to vrijeme bio visoki međunarodni predstavnik za BiH.

Bilt je objasnio da je postojalo masovno protivljenje hapšenju duž čitavog komandnog lanca NATO-a.

Izvor: Srna

Leave a Reply

*

captcha *