Danas s apsolutnom sigurnošću možemo reći da su SAD ratujući na Bliskom istoku spiskale najmanje pet bilijuna dolara. Vjerojatno i barem par stotina milijardi više. Listi rastućih troškova treba dodati i činjenicu da više od 50 posto vojnika koji su služili u ovim ratovima ima pravo na neku vrstu odštete, poput invalidskih i veteranskih penzija.

Samo troškovi zdravstva za vojnike penju se i do 900 milijardi. A koliko obitelji ratnih veterana koštaju njihova sve učestalija samoubojstva (na dan ih se prosječno ubije 18) ne može se ni izračunati.

U novoj analizi napisanoj za Project Syndicate povodom desete obljetnice rušenja “blizanaca”, nobelovac Stiglitz, jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista i profesor na Sveučilištu Columbia, tvrdi da su upravo nepotrebni ratovi krivi za trenutno stanje ne samo američke, već i svjetske ekonomije.

“Osama bin Laden vjerojatno nije mogao ni zamisliti na koje će sve načine oštetiti SAD napadom na WTC”, tvrdi Stiglitz, koji ističe da George W. Bush nije pokopao samo američku ekonomiju, već je upropastio i sigurnost zemlje, a uz to se i sasvim odrekao osnovnih ideoloških temelja na kojima demokratsko društvo počiva. Krivnje nije oslobođen ni Barack Obama, koji u tri godine svog mandata ni najmanje nije odstupio od Busheve politike prema Afganistanu i Iraku.

“Rat protiv terora” na kredit

Kada je Bush “naslijedio” Ameriku nakon dva Clintonova mandata, računica je pokazivala gotovo nezapamćeni prosperitet. Državni proračun je bio u suficitu od čak dva posto, a pad BDP-a bio je gotovo nezamisliv. Bush je svoj proračun vrlo brzo osiromašio poreznim olakšicama za bogate, za koje se borio rukama i nogama, zbog čega su sve ratne operacije pokrenute u njegovom mandatu zapravo plaćene na dug.

Štoviše, više od 50 posto troškova američke prisutnosti u Iraku i Afganistanu na naplatu će još dugo dolaziti. Bush ne samo da je proćerdao ogromne količine novca koje nije imao, već je troškove ratovanja i lažno prikazivao. Stiglitz u svojoj analizi tvrdi da su Federalne rezerve (američki ekvivalent središnjoj banci op.a.) djelomično generirale i blagoslovile stvaranje balona na tržištu nekretnina upravo da bi se prikrilo da SAD vodi ratove koje si ne može priuštiti.

Taj je balon, kao što danas već i djeca vjerojatno znaju, 2008. godine rezultirao najvećom krizom nakon Velike depresije. Kriza, kao što milijuni ljudi svaki dan na svojoj koži osjećaju, i dalje traje. Kada ćemo se iz nje izvući, nitko ne zna. Optimistične prognoze govore o još najmanje dvije krizne godine. Pesimistične je bolje i ne spominjati…

index.hr

Leave a Reply

*

captcha *