Piše: Yasin Alder

Mnogi ljudi su iznenađeni činjenicom da je
islam u Mađarskoj – zemlji koju mnogi računaju u Balkan iako geografski
pripada srednjoj Evropi – dio historijske stvarnosti. Veliki dijelovi
današnje Mađarske bili su 150 godina sastavni dio Osmanske carevine. U
glavnom gradu Budimpešti, a prije svega njegovom starijem dijelu
Budimu, nalazile su se brojne džamije, hamami i druge muslimanske
građevine od kojih se neke i danas mogu vidjeti. Ali i prije dolaska
Osmanlija, na prostorima današnje Mađarske živjeli su muslimani.

Rana svjedočanstva

Kao
što je poznato, Mađari potječu iz stepskih predjela zapadno od Urala i
dijelova uz rijeku Volgu. U srednjem vijeku su u nekoliko valova
naselili Panonsku nizinu. Mađarski jezik se ubraja u ugro-finsku
porodicu jezika i time je srodniji turskom nego susjednim slavenskim
ili germanskim jezicima. Neki od naroda koji su zajedno sa Mađarima
naselili Panoniju, kao što su Kumani ili Pečenjezi, već su u svojim
izvornim nastambama sjeverno od Crnog mora prihvatili islam. Tragovi
ovih ranih muslimana, koji su od 10. vijeka stigli na teritorije
današnje Mađarske, ali i u Rumuniju, daju se pratiti do 13. vijeka.
Nemuslimani su ih često nazivali "Ismailićani". O njima su pisali
arapski putopisci kao što je bio Al-Gharnati koji je u 12. vijeku
izvjesno vrijeme živio u Mađarskoj, ili Yaqut al-Hamawi, koji je pisao
o muslimanima Mađarske koji su u njegovo doba studirali islam u Siriji.

Od jedne izvjesne historijske tačke došlo je do nasilnog pokrštavanja
ovih muslimana, prije svega za vrijeme vladavine kraljeva Kálmána I.
und Lászla V. Ali muslimani su i dalje bili prisutni u kraljevoj vojsci
i bili su pouzdaniji jer nisu pili alkohol. Međutim, tragovi mađarskih
muslimana gube se u kasnijem dobu.

Kao dio Osmanskog carstva

1526.
godine islam je prodro u Mađarsku nakon važne bitke pod Mohačom i do
1541. godine Osmanlije su pod svojom kontrolom držale cijelu centralnu
i južnu Mađarsku. Na sjeveru se osmanska vladavina protezala daleko
iznad Budimpešte; u gradu Egeru na granici sa Slovačkom i danas postoji
jedan minaret iz tog vremena. Nakon što su Austrijanci 1686. godine
osvojili Budim, Osmanlije su 1699. godine napustile Mađarsku. Većina
Mađara koji su prihvatili islam, kao i drugi muslimani koji su se tu
naselili, prije svega Bošnjaci i Srbi, napustili su zemlju. Većina od
postojećih 200 džamija iz osmanskog vremena bila je uništena. Ostale su
samo dvije: džamija Jakovali Hasan-paše u južnomađarskom gradu Pečuhu i
džamija Malkoč-bega u Šiklošu. Iz osmanskog vremena ostali su očuvani i
brojni hamami.

Vjerovatno je broj muslimana u prvoj, srednjovjekovnoj fazi bio veći nego za vrijeme Osmanlija.

Novija historija

Prvi
zapisi novije historije o prisutnosti islama u Mađarskoj sreću se tek u
19. vijeku i to u ličnosti orijentaliste Gyula Germanusa koji je
prihvatio islam i uzeo ime Abdulkerim. Germanus je do sada bio i jedini
muslimanski izaslanik u mađarskom parlamentu. Četrdesetih godina 19.
vijeka nastao je i prvi prijevod Kur’ana na mađarski jezik. Nakon
neuspješnog ustanka 1848. godine protiv Austro-Ugarske, mnogi koji su
uzeli učešća u njemu, a prije svega vojnici i oficiri, potražili su
spas u Osmanskom carstvu. Neki od njih su čak i primili islam.
Najpoznatiji među njima su József Bem, Richárd Guyon i Ágoston Kmetty.

Od
1878. godine, velika područja na kojima su živjeli muslimani postala su
dio Austro-Ugarske, kao što je to bio slučaj s Bosnom, te je islam
1916. godine i zvanično priznat. U Prvom svjetskom ratu, Austro-Ugarska
i Osmansko carstvo bili su saveznici. 1931. godine u Mađarskoj je
osnovano prvo zvanično udruženje muslimana, koje je bilo sastavljeno
većinom od Bošnjaka. Pored njih, već tada su postojali mađarski
konvertiti. Nakon Drugog svjetskog rata i dolaska komunista na vlast,
vjere su se i u Mađarskoj našle pod pritiskom, ali ne u tolikoj mjeri
kao što je to bio slučaj u drugim državama iza željezne zavjese.

Od
sedamdesetih godina prošlog stoljeća, arapski studenti u Mađarskoj
organizirali su u studentskim domovima klanjanje džuma-namaza. Mađarska
vlada je 1982. godine počela pregovore sa predstavnicima raznih
muslimanskih organizacija i 1988. godine ponovo je sa radom počela
Islamska zajednica Mađarske na čelu sa Mihálffyjem Balázsom koji je
preveo Kur’an na mađarski i koji je nakon prelaska na islam uzeo ime
Abdurrahman. U glavnom gradu postoji osam mesdžida, a namaz se održava
i u Miškolcu, Debrecenu, Segedinu i Tatabanji.

Rastuća zajednica

Prema
popisu stanovništva sprovedenog 2001. godine, u Mađarskoj živi 3.201
musliman. Pošto je broj muslimana u Mađarskoj u porastu, onda je i ovaj
broj danas vjerovatno mnogo veći. Mađarski musliman Jakub György njihov
broj procjenjuje na oko 20.000 od kojih je većina arapskog porijekla,
prije svega studenti, akademičari i trgovci. Oko 4.000 do 5.000 njih
posjeduje mađarsko državljanstvo. Većina muslimana Mađarske koji su
arapskog porijekla potječe iz Sirije i Egipta. Broj Mađara koji su
prihvatili islam, Jakub György procjenjuje na oko 3.000 do 3.500 osoba.
Mnogi od njih su mladi ljudi između 20 i 40 godina, studenti, koji
vladaju s više jezika. S obzirom da su muslimanski imigranti u Mađarsku
osobe sa dobrim školovanjem,većinom, islam nema imidž
‘‘gastarbajterske’‘ vjere, kao što je to slučaj u Njemačkoj ili nekim
drugim zapadnoevropskim zemljama.

Postoje dvije muslimanske organizacije,
koje se u prvom redu brinu o Mađarima koji prihvate islam i koje su
aktivne u da‘vetskom radu. Jedna od njih je već spomenuta Islamska
zajednica Mađarske (engl. Hungarian Islamic Community), koja
ima upravu nad jednom džamijom, informira o islamu i poziva u islam.
Pored toga, aktivni su i u humanitarnom radu, pomažu npr. muslimanima
Sudana, ali i unutar Mađarske. Oni također pružaju podršku muslimanskim
zatvorenicima i izbjeglicama. Druga organizacija je Hanif Islamic Cultural Foundation
koja prevodi knjige, organizira da‘vetske programe i drži dva centra za
da‘vu. Obje organizacije imaju usku međusobnu saradnju. "10 do 20%
prisutnih na džuma-namazu su mađarski muslimani", kaže Jakub György,
nastavnik koji radi za Hanif Foundation i skorašnji imam jedne
budimpeštanske džamije.

Odnos prema islamu i muslimanima u
Mađarskoj karakterizira veliko neznanje većinskog, nemuslimanskog
stanovništva u pogledu islama. "Većina ljudi ovdje sa riječima ‘islam‘
i ‘musliman‘ nema nikakvih asocijacija", kaže on. "U medijima se islam
spominje samo u kontekstu izvještaja iz inostranstva, a možda jednom
ili dvaput u mjesecu da čujete nešto o islamu u Mađarskoj." Sve više
Mađara islam posmatra kao dio sopstvene historije, djelimično zbog
osmanske vladavine, ali i zbog poznatih ličnosti u 19. vijeku koje su
prihvatile islam, kaže György. Historija predosmanskog islama mnogima
je i dalje nepoznata. Nemuslimani u Mađarskoj su veoma zainteresirani
za islam i postavljaju brojna pitanja, npr. o hadždžu, postu u ramazanu
ili ahiretskom životu. "Mi organiziramo razne tribine, nedavno smo npr.
organizirali jednu tribinu o poslaniku Muhammedu, a.s., koja je bila
posjećena kako od muslimana tako i od nemuslimana. Čak nas je i jedna
nemuslimanska ustanova, jedno pozorište, zamolilo da organiziramo tu
manifestaciju." Također, Hanif zadužbina organizira i sportska
takmičenja, kao i sve što ima veze sa islamom. "Naš cilj je ljudima
približiti islam na razne načine, direktno ili indirektno, jer ljudi se
interesuju za različite stvari. Npr. ja sam sâm došao do islama
putovanjem, a kod drugih ljudi je možda sredstvo neko drugo", kaže ovaj
mađarski musliman.

Izvor: Islamische Zeitung, julsko izdanje

Leave a Reply

*

captcha *