Radi se o seriji koja “ima za cilj” prikazati vladavinu osmanskog sultana Sulejmana I Kanunija (1520-1566.) (na zapadu prozvanog Veličanstveni). U BiH se serija počinje prikazivati 27. augusta 2012. godine.

Ovaj tekst je upućen svima onima koji ne žele zapasti u klopku stvaranja pogrešnih i iskrivljenih (mitoloških) percepcija o Osmanskoj državi i njenom sultanu Sulejmanu I Kanuniju.

U ovoj seriji moguće je identificirati katastrofalne greške gledano iz ugla dostignuća historijske nauke.

O čemu se radi, najbolje je kazao prof. dr. Yusuf Halaçoğlu (vrsni turski historičar) u jednom intervju od prije nešto više od godinu dana, povodom prikazivanja prve dvije epizode serije. U nastavku donosimo prijevod navedenog intervjua:

(Yeni asir) Koje su najveće greške u seriji koje su vas uznemirile?

Y.H.: Ne znam od koje da počnem. Teško je reći da serija ima neku vrijednost sa stanovišta historijske nauke. Sultana opisuju kao nekog ko je slab na svoj “učkur”. Osmanska država je trajala 600 godina, velika država, a Kanuni jedan od najvažnijih sultana u toj državi. Ko pogleda seriju stječe dojam da je on svoj život proveo u haremu.

Ali i sultani su imali svoj privatni život, zar ne?

Y.H.: Naravno. Kanuni je čovjek koji je sve proživio prije dolaska u Istanbul. Upravljao je Boluom, Šebin Karahisarom, Kefom i Manisom. Moć, žene i ovosvjetske blagodati nije upoznao u Istanbulu. Nije bio čovjek koji je bio zadužen za harem čim je došao na prijesto. On je bio dobro pripremljen državnik.

Pa šta je radio kada je došao na prijestolje?

Y.H.: Nakon što mu je otac umro, dolazi u Istanbul. Ispratio je džennazu koja je došla iz Čorlua i prošla kroz Jedrensku kapiju. Namaz je klanjan u Fatihovoj džamiji. Nakon toga je uslijedila ceremonija ustoličenja. Mač mu je opasan na Ejjubu. U seriji ništa ovo ne vidimo. U seriji čovjek dolazi iz Manise i žensku mu dovode u harem prije nego li je i džennaza obavljena. Takvo nešto je nemoguće! Dobro, strpali ste čovjeka u harem, ali što makar niste prikazali sve ovo prije toga.

Ali, postojala je neka Hurrem sultanija tu, zar ne?

Y.H.: Vidite, sultan se interesovao za robinje, pa i Hurrem sultaniju. To je normalno. Ali, Harem iz serije nije osmanski Harem. Ovakoj Hurrem sa ovakvom svadljivošću i inatom ne bi dali da prođe ni kroz vrata Harema. Svi su na dvoru morali znati svoje granice, pa i Hurrem.

Jesu li žene imale ovoliki utjecaj kod Osmanlija, kakvim se prikazuje?

Y.H.: Samo u Haremu. U državnim poslovima, nikako. Naravno, Hurrem je bila donekle utjecajna kod Osmanlija. Jer je sultan bio zaljubljen u nju. Napisao joj je mnogo pisama. Ima pisama koje počinju sa riječima “Da ti budem rob na pragu”. Do Hurrem sultanije, na prijestolje su se penjala djeca koju su rađale Turkinje. Ta tradicija je tada dokinuta. I osmanski nazadak je ovako i počeo.

Kako ste vidjeli performans glumaca u seriji?

Y.H.: Nemam ništa sa tehničkom stranom serije. Međutim, glumci ne liče na Kanunija i Hurrem. Oni su predstavljeni kao vrlo stari. Kada je sultan došao na prijestolje imao je 26 godina. U seriji, glumac ima 41 godinu. Hurrem je došla sa 14 godina. A glumica je mnogo starija.

A fizički izgled?

Y.H.: Postavili su čovjeka koji nikako ne liči stvarnom sultanu. Kanuni je bio mršav i visok. Tako je na svim slikama iz njegovog vremena. Imao je dostojanstven stav tijela.

d2fb689e74a907951fbcf16d13cc9a19_M

Nije bio poput nekog pehlivana kao što je to slučaj u seriji.

Da li su pretjerane kritike na račun serije?

Y.H.: Kad je ovo već režija i mašta, nisu onda trebali koristiti imena važnih ljudi iz tog vremena. Ili, ako su htjeli opisati život Hurrem sultanije, trebali su je drukčije nazvati. Koristiš imena iz tog vremena, i iznosiš gluposti. To je nedopustivo. Ja jesam za to da se historijski događaji snimaju u formi filma. Jer, ljudi ne čitaju. Ali bez iskrivljavanja! Ako ništa, onda se scenarij mora pisati shodno poznatim historijskim činjenicama.

Ova serija ima stručnog konsultanta-historičara. Mislite li da on ove stvari nije primijetio?

Y.H.: Ja ne znam ima li taj čovjek, Erhan Afyoncu, i jedan rad na temu ovog sultana. Imamo vrsnih akademika i profesora koji su istraživali tu epohu. Jer, da je sastavljen stručni tim od 3-4 čovjeka, ne bi se pravile ovakve greške.

Hoćete li gledati ovo seriju poslije ovoga?

Y.H.: Ne gubim ništa ako je propustim. Uostalom, mislim da znam više razdoblje sultana Kanunija od ovih ljudi koji su pisali scenarij.

Ako biste ocjenjivali ovu seriju?

Ne ocjenjujem. Jer se ne radi o historijskom filmu. Uprskali su već na početku.

Dodatak:

“Veličanstvenih 20 grešaka”

1.U seriji je sultan u pantalonama. Kod Osmanlija su pantalone zabilježene tek od vremena sultana Mahmuda II 1800-tih godina.

2.Odjeća žena na dvoru je francuska moda iz 19. stoljeća. Nema veza sa stilom odijevanja iz 16. stoljeća.

3.Kod Osmanlija, prinčevi nisu puštali brade. Tako je bilo i sa sultanom Kanunijem kad je došao na tron. U seriji, on ima bradu prilikom ulaska u Istanbul.

4.U seriji, komandant moranrice Džafer-paša je ubijen mačem. Međutim, kod Osmanlija su se visoki dužnosnici, nakon presude, vješani omčom oko vrata (svilen gajtan).

5.Smrtne presude su se izvršavale pomoću balte (helebarda-vrsta sjekire) i osoba na dvoru zadužena za to se zvala baltadžija.

6.U seriji kamen na kojem je ubijen spomenuti paša je ibret-kamen, i nije imao tu funkciju već funkciju iznošenja na vidjelo, objavljivanja i proglasa (tešhir).

7.Sultan nije gledao likvidacije, kao što je to prikazano u seriji. Samo mu je, nakon smaknuća, bila pokazivana ukrvavljena košulja.

8.Sultana Sulejmana su “veličanstvenim” prozvali zapadnjaci, a ne Osmanlije.

9.Prilikom ustoličenja sultana bila bi upriličena paljba iz 121 topa. U seriji je prikazan vatromet. U tom vremenu, Osmanlije nisu imale takav običaj.

10.U seriji se Nasuh Matrakčija pojavljuje kao neki izgubljen i lud čovjek na ulici. Međutim, to je bio jedan od najučenijih ljudi u to doba (usput da kažemo porijeklom iz Visokog). Bio je zajedno sa Kanunijom u Manisi. A u seriji se sa sultanom upoznaje u Istanbulu.

11.Kada je sultan Sulejman zasjeo na tron, imao je 26 godina, a u seriji glumac ima 41 godinu.

12.Hurrem sultanija se rodila 1506. Imala je 14 godina kada je došla na dvor. Glumica u seriji ima 27 godina.

13.Kada je sultan Sulejman došao na tron, bio je u starom dvoru, a ne na Topkapiji.

14.Nije primao strane izaslanike na način koji je prikazan u seriji – tako što se vuku po podu.

15.Nijedan izaslanik (osim iz turskog svijeta ili iz turkijskih plemena) nije mogao ući u sobu u kojoj je zasjedao Divan, a u seriji je ušao.

16.Na zasjedanju Divana, kada sultan priča, niko nije smio govoriti. U seriji je to slučaj.

17.U Haremu nisu bile samo sultanove robinje. A u seriji je to slučaj.

18.Odjeća jeničera ne odgovara odjeći tog vremena.

19.U seriji glavni čuvar Has odaje i neki veziri šetaju bez kape. To je nemoguće.

20.Djevojke koje bi došle u Harem, jednu ozbilju školu, prvo bi prošle obuku i školovanje od tri godine, pa tek onda se upoznavale sa sultanom. U seriji se Hurrem sultanija odmah upoznaje sa sultanom.

 

Abom/Vakat.ba

Leave a Reply

*

captcha *