Ekskluzivno za naš list Stajner, koji je bio stacioniran na položajima oko Srebrenice, gdje je počinjen genocid, ispričao je ovu skandaloznu priču nakon što je prvi put nakon agresije došao u Sarajevo i BiH. Stajner je odao i počast žrtvama Srebrenice u Potočarima.

Faksimil jednog od dokumenata

Tokom razgovora Stajner je priložio i mnoštvo dokumenata koji, osim na četnička zlodjela, nedvojbeno ukazuju i na šokantan odnos njegovih kolega vojnika prema srebreničkom stanovništvu koje je bilo zatvoreno u “zaštićenoj zoni UN-a”.

– Od komande UNPROFOR-a 22. maja 1993. godini dobili smo striktnu naredbu da u Srebrenici ne možemo spasiti niti pružiti bilo kakav medicinski tretman “ranjenom muslimanu starijem od 15 i mlađem od 60 godina”. Budući da sam u to vrijeme bio drugi u lancu komandne odgovornosti jedne od UN-ovih osmatračnica, otvoreno sam protestirao zbog ovakve odluke – kaže Stajner.

Demilitarizaciju cijele enklave Stajner je 1993. nazvao neetičkom, kao što se pobunio i protiv pogrdnih imena kojima su kanadski vojnici nazivali lokalno muslimansko stanovništvo.

– Muslimane su zvali “džigabu” (jigaboo), što je riječ s veoma ružnim značenjem. Nešto poput termina “crnjo” ili čak “smeće” – govori Stajner.

Srpske linije

On objašnjava da je među kanadskim kolegama bilo i onih koji su činili sve ne bi li olakšali život civilima, ali da je među njima, ipak, bilo više onih koji su okretali glavu i nisu željeli pomoći.

– Samo zato što nisam bio kao oni i što sam se družio i razgovarao s muslimanima željeli su me strpati u zatvor. Protiv mene su pisali i prijave. U jednoj navode da sam jednog “džigabua” pustio u osmatračnicu da posmatra srpske linije. Najgore od svega je što je kanadska vojska sve njihove prijave uzela kao službeni dokument – govori veteran kanadske vojske.

Stajner, koji uz kanadsko posjeduje i švicarsko državljanstvo, naglašava da je 14 godina neuspješno pokušavao potisnuti i zaboraviti užas kojem je u Srebrenici svjedočio i da su ovo samo neki od razloga zbog kojih će ličnu, ali i pravdu za BiH tražiti u Ženevi.

Pravili su mi probleme kada sam krenuo u Bosnu

Stajner kaže da će Vijeću za ljudska prava u Ženevi podnijeti tužbu i zbog diskriminacije koju je u Kanadi doživio uoči nedavnog polaska u našu zemlju.

– Kada sam u vladi Kanade objasnio da, nakon rata, ove godine idem prvi put u BiH kako bih izrazio poštovanje prema bosanskom narodu, jedan od službenika pitao me jesam li ja musliman!? Protiv ovakvog postupka već sam se žalio u Kanadi, a pravnu borbu nastavit ću u Ženevi. Nije uredu da jedan vladin službenik razgovara na ovakav način – govori Stajner.

Izvor: Bosnjaci.net

Leave a Reply

*

captcha *